Budućnost obnovljive energije – vjetroenergije - u Hrvatskoj, jednako kao u svijetu, zajamčena je potrebom država za održivim razvojem, zaštitom okoliša i energetskom učinkovitošću.
Iskorištavanje vjetra putem vjetrenjača je jedan od popularnijih načina iskorištavanja zemljine energije, koja se putem vjetra i njegove kinetičke energije, uz pomoć turbine, pretvara u električnu energiju i na taj način predstavlja još jedan alternativni i obnovljivi izvor energije.
Vjetar je u stvari indirektan oblik solarne energije jer do pojave vjetra dolazi zbog razlike u temperaturama između jače zagrijanih dijelova na Zemlji (ekvator) i slabije zagrijanih dijelova (polovi). Temperaturna razlika stvara razliku u tlakovima što uzrokuje pomicanje zračnih masa. Topli zrak zagrijan oko ekvatora diže se u visinu sve do oko 10 km, a istovremeno putuje prema polovima. Kada zemlja ne bi rotirala topao zrak bi jednostavno samo došao do polova, ohladio se, potonuo i krenuo nazad prema ekvatoru. Budući da zemlja rotira na vjetar utječe i koriolisova sila. Naravno i mikroklima ima svoj utjecaj, posebice u područjima uz more.
Proizvodnja struje iz energije vjetra povećava svoje kapacitete za 19 do 20 posto godišnje, što se može usporediti s područjima za koja je karakterističan snažan rast, kao što su internet ili mobilne komunikacije.
U današnjem modernom svijetu energija iz obnovljivih izvora zauzima posebno mjesto, jer donosi obećanje o ostvarivosti ciljeva održivog razvoja. Nove tehnologije omogućavaju nam iskorištavanje novih, obnovljivih izvora energije (OIE) za proizvodnju električne energije, a time i odmak od sveprisutnih obrazaca ovisnosti o fosilnim gorivima.