http://novaenergija.hr/energija-vjetra/ Energija vjetra en info@wmd.hr Copyright 2008 2008-10-06T05:48:59+01:00 http://novaenergija.hr/energija-vjetra/jeste_li_znali/ http://novaenergija.hr/energija-vjetra/jeste_li_znali/#When:05:48:59Z U svom vijeku trajanja od oko 20 godina, vjetroturbina ima “faktor iskorištenja” između 3000% i 8200%. To znači da turbina proizvede 30 do 82 puta više energije nego što je potrebno za njenu izradu, dostavu, korištenje i rastavljanje. Buka vjetroparka na udaljenosti od 350 metara uobičajeno je jačine ljudskog šaptanja. Vjetroelektrane ne ometaju okolinu zbog buke. Turbina visine 78 m pri vjetru brzine 12-14 m/s stvara samo oko 41 dB (za usporedbu: normalni razgovor stvara 50 dB). Ptice ne dolaze u blizine vjetroparkova. Vjetroelektrane su energetska postrojenja bez štetnih emisija. Energija iz vjetra se koristi u Europi već više od 800 godina. 2008-10-06T05:48:59+01:00 http://novaenergija.hr/energija-vjetra/prednosti_i_koristi_od_iskorishtavanja_energije_vjetra/ http://novaenergija.hr/energija-vjetra/prednosti_i_koristi_od_iskorishtavanja_energije_vjetra/#When:05:46:04Z Smanjenje emisije zagađujućih materija: Korištenjem fosilnih goriva pri proizvodnji električne energije dolazi do emisije zagađujućih materija, dok proizvodnja električne energije u vjetroenergetskim postrojenjima nije popraćena emisijom zagađujućih materija (osim u fazi proizvodnje opreme) Potrebna površina: Vjetroenegetska postrojenja zauzimaju znatno manje površine u odnosu na druga energetska postrojenja istog kapaciteta. Okoliš: Kako je vjetroelektrana objekt sa vrlo dobrim ekološkim performansama njenom izgradnjom smanjuje se potrošnja fosilnog goriva u energetskom sustavu Hrvatske i na taj način poboljšava kvalitetu okoliša. Vjetroelektrane ne proizvode nikakve štetne tvari, ne emitiraju onečišćivače u zrak, ne ispuštaju efluente, ne stvaraju značajniji otpad i nisu radioaktivne. Energija budućnosti: Priroda nas svakodnevno “opskrbljuje”, i to potpuno besplatno, velikim količinama sunca i vjetra. Vjetra je obnovljivi izvor energije s velikim potencijalom, dostupan je svima i ne može se potrošiti. Ostale prednosti: diverzifikacija proizvodnje i sigurnost opskrbe domaća proizvodnja i smanjenje uvoza energije razvitak gospodarstva, razvoj domaće industrije otvaranje novih radnih mjesta i tehnološki razvitak 2008-10-06T05:46:04+01:00 http://novaenergija.hr/energija-vjetra/najchesha_pitanja/ http://novaenergija.hr/energija-vjetra/najchesha_pitanja/#When:13:37:20Z Kolika je udaljenost najbližih kuća od budućeg vjetroparka (buka)? Najbliže kuće udaljene su 650 m zračne linije od vjetroparkova. Vjetroparkovi su smješteni u zonama infrastrukturnih sustava kojima odgovara zona gospodarske namjene prema Pravilniku o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave. Kolika je najviša dopuštena razina buke u naselju? Najviše dopuštene ocjenske razine vanjske buke određene su prema namjeni prostora, odnosno najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave, a ona iznosi 45 dB za dan i 40 dB za noć. Koliko će izgrađeni vjetropark imati vizualni utjecaj na stanovnike? Vjetroturbine su zbog svoje veličine i brojnosti uvijek uočljivi elementi u krajoliku. Što se vizualno estetskog dojma tiče, turbine ne djeluju negativno, jer su estetski dobro oblikovane i u pravilu su tako obojane da se uklapaju u okoliš. One svojim radom mogu predstavljati novi i interesantan sadržaj u prostoru. Koji su štetni utjecaji na tlo (Koriste li se ulja koja mogu zagaditi tlo)? Štetni utjecaj na tlo je mali, jer će privremeni utjecaj na tlo imat samo uređenje pristupne ceste kao i interne ceste između pojedinih vjetrogeneratora. Kakvo održavanje zahtijevaju vjetroturbine? Održavanje vjetroturbina je jednostavno što se može zaključiti iz činjenice da lokaciju obilazi samo jedna osoba. Direktiva EU o obnovljivim izvorima Zemlja Udjel obnovljivih izvora 1997. (%) Udjel obnovljivih izvora 2010. (%) Cipar 0,05 6,0 Češka 3,8 8,0 Estonija 0,2 5,1 Mađarska 0,7 3,6 Malta 0,0 5,0 Letonija 42,5 49,3 Litva 3,3 7,0 Poljska 1,6 7,5 Slovačka 17,9 31,0 Slovenija 29,9 33,6 UKUPNO EU-25 12,9 21,0 Sveukupno, u svih 25 zemalja-članica EU s udjela 12,9% u 1997. godini treba postići udjel od 21% u 2010. godini. Zemlja Tarifni sistem Instalirani MW Danska Fiksni / Visoki 2,880 Grčka Fiksni / Niski 276 Italija Fiksni / Visoki 785 Njemačka Fiksni / Visoki 12,001 Španjolska Fiksni + Premija 4,830 Švedska Politočki uvjetovan 328 UK Sistem natječaja 552 2008-10-03T13:37:20+01:00 http://novaenergija.hr/energija-vjetra/iskoritavanje_energije_vjetra_u_svijetu/ http://novaenergija.hr/energija-vjetra/iskoritavanje_energije_vjetra_u_svijetu/#When:08:14:10Z Top 10 instaliranih kapaciteta 2007. godine Država MW % Njemačka 22,247 26,6 SAD 16,818 17,9 Španjolska 15,145 16,1 Indija 8 8,5 Kina 6,05 6,4 Danska 3,125 3,3 Italija 2,726 2,9 Francuska 2,454 2,6 UK 2,389 2,5 Portugal 2,15 2,3 Ostatak svijeta 13,019 13,8 Ukupno top 10 81,104 86,2 Ukupno 94,123 100 U 2005. godini ukupno je u svijetu instalirano 94.123 MW. Njemačka je kao i u prethodnim godinama na prvom mjestu. Na području Europe instalirano je 56,3% od ukupnih kapaciteta, što je znatno manje nego u prethodnim godinama. Top 10 novo instaliranih kapaciteta 2007. godine Država MW % SAD 5,244 26,1 Španjolska 3,522 17,5 Kina 3,449 17,2 Indija 1,73 8,6 Njemačka 1,667 8,3 Francuska 888 4,4 Italija 603 3 Portugal 434 2,2 UK 427 2,1 Kanada 386 1,9 Ostatak svijeta 1,726 8,6 Ukupno top 10 18,35 91,4 Ukupno 20,076 100 Vrijednost novo instaliranih kapaciteta u 2007. godini iznosila je preko 20.000 MW, što predstavlja porast u odnosu na prethodnu godinu od 31%. 2008-10-03T08:14:10+01:00